2. KAKO SE NAŠA ATMOSFERA MENJALA?
 Hrvatska, krajem 19. veka |
|
|
„Najveće bogatstvo crvenog čovjeka je vazduh. Sva živa bića dijele isti dah – životinja, drvo, čovjek. Svima je potreban ovaj dah. A bijeli čovjek kao da ne primjećuje vazduh koji udiše.“ Indijanski poglavica Seattle (oko 1786—1866) |
|
Atmosfera je gasoviti omotač koji obavija našu planetu. U njoj se nalaze kiseonik, koji je neophodan za život pa i ugljen dioksid, kojeg biljke trebaju za fotosintezu. U atmosferi se od vodene pare stvaraju oblaci, koji donose kišu i odbijaju sunčeve zrake. U atmosferi se absorbuju štetni UV zraci i stvaraju pojave kao što su munje i duge. |
 Fotografisao Mladen Franko |
| Tokom Zemljine istorije sastav atmosfere se menjao. Kako se razvijala atmosfera, tako je počeo da se razvija i život.
Pojavio se čovek na Zemlji, koji svojim delovanjem menja atmosferski sastav. U atmosferu dospevaju gasovi i čestice koje je zagađuju. Zagađenje atmosfere postaje velik problem za čoveka! Aktivnosti čoveka povećavaju i koncentraciju gasova koji proizvode efekat staklene bašte. Živimo u atmosferi u kojoj se gotovo neprekidno povećava koncentracija gasova staklene bašte. Posledice takve promene? Teško se mogu u celini predvideti, ali su neki mogući efekti vidljivi već danas: menja se klima Zemlje, tope se glečeri, okeani su topliji, znatno se smanjuje ledeni pokrivač Zemlje. |
|
Saznajmo kako se i zašto naša atmosfera menja. Svojim znanjem i osvešćenim ponašanjem sprečavajte zagađenje atmosfere i emisiju gasova staklene bašte! |
 Fotografisao Mladen Franko |
|
Priroda nam govori o našem nebu: |
